Prvo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika objavljeno je 1996. godine. Dvadeset i dvije godine kasnije zainteresiranoj javnosti predajemo drugo, znatno izmijenjeno i dopunjeno izdanje. U predgovoru pročitajte po čemu se novo izdanje Pravopisa razlikuje od ranijeg.
Pravopis Bosanskog Jezika Senahid Halilovic Pdf Download
Download File: https://picfs.com/2vzm9r
Bosanskohercegovačku jezičku stvarnost odlikuju gramatičke i leksičke višestrukosti. Stoga su zadržane brojne pravopisne dvostrukosti, bez obzira na tokoliko su se pojedini dubleti uvriježili u praksi, šta je preovlađujuća norma, a šta rijetkost. Pravopisna pravila osavremenjena su i usklađena s utemeljenimprijedlozima koje je u protekle dvije decenije davala stručna javnost. Proširen je i korpus iz koga su izabrani primjeri koji potkrepljuju pravopisna pravila.Primjeri su uzimani iz razgovornoga, administrativnog, publicističkog i naučnog stila, iz raznorodnih prevedenih djela, a najviše iz bosanskohercegovačke književnosti. Ovo izdanje dopunjeno je i novim dionicama. Tako poglavlje o pravopisnim znacima sadrži i pravila koja se odnose na bjelinu; poglavlju o skraćenicama dodat je obiman Rječnik skraćenica; u posebnim poglavljima data su pravila o pisanju simbola te o navođenju podataka o izvorima.Rječnik vlastitih imena odvojen je od Pravopisnoga rječnika. Umnogome je osavremenjen i sadržaj Pravopisnoga rječnika. Danas bolje stojimo s rječnicimabosanskoga jezika, tako da se pravopis ne mora baviti i izborom riječi, pa su izostavljene riječi zanimljive samo sa stajališta leksičke norme, a dopisane brojne riječi i njihovi oblici u vezi s čijim pisanjem ima dvojbi.
Naručujete Pravopis bosanskoga jezika na adresu u BiH. Ako želite više primjeraka, naznačite to u napomenama. Nećete dobiti e-mail potvrdu narudžbe, ali ne brinite, vaša narudžba će biti primljena. Platit ćete prilikom isporuke. Trošak dostave je 7 KM po primjerku. Platit ćete ukupno 67 KM po primjerku.
2 Urednik izdanja: prof. Redžo Čaušević Glavni i odgovorni urednik: dr. Hasnija Muratagić - Tuna Recenzenti: dr. Hasnija Muratagić - Tuna, vanr. prof. Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Marina Katnić - Bakaršić, vanr. prof. Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Ilijas Tanović, doc. Filozofskog fakulteta u Sarajevu A.mira Hadžagić, prof. Gimnazije "Ismet Mujezinović" u Tuzli Stručni saradnici i korektori: Lejla Nakaš, Bernisa Puriš, Alma Granov DOM ŠTAMPE, Zenica, CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska bib ioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo (497. 6) '36(075.3) JAHIĆ, Dževad Gramatika bosanskoga jezika I Dževad Jahić, Senahid Halilović, Isrnail Palić. - l. izd. Zenica : Dorr. štampe, str. ; 24 cm ISBN X 1. Halilović, Senahid 2. Palić, Isrnail COBISS/BiH-ID Bez pismenog pristanka izdavača i autora nije dozvoljeno ovu knjigu ili njene dijelove bilo kajim sredstvima, bilo kajim postupcima kopirati, umnožavati ili prenositi u mašinski jezik. Na osnovu Mišljenja Federalnog ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport broj /00 od godine ova knjiga je oslobođena plaćanja poreza.
5 SADRŽAJ PREDGOVOR Popis najvažnijih skraćenica i simbola upotrijebljenih u Gramatici bosanskoga jezika 17 UVOD BOSANSIU JEZIK STAROSLAVENSKI JEZIK...21 DIJALEKTI SREDNJOJUŽNOSLA VENSKOGA DIJASISTEMA Čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje Štokavsko narječje...27 Ekavski govori štokavskog narječja... 28!jekavski govori štokavskog narječja Ikavski govori štokavskog narječja Tri perioda razvoja bosanskoga govornog jezika Dijalekti bosanskoga jezika Dijalekti bosanskoga jezika i zamjena jata Zajedničke osobine dijalekata bosanskoga jezika Dijalekti bosanskoga jezika HISTORIJA BOSANSKOGA Kl JIŽEVNOG JEZIKA Periodizacija historije bosanskoga književnog jezika Prva faza razvoja bosanskoga književnog jezika (doba srednjovjekovne Bosne) Natpisi na stećcima Ostali bogomilski spomenici Glagoljica Bosančica Druga faza razvoja bosanskoga književnog jezika (tursko doba) Narodni jezik i bosančica Stvaralaštvo na orijentalnim jezicima Jezik alhamijado-literature i arebica...53 Jezik bošnjačke narodne književnosti...54 Odnos Vuka i iliraca prema bosanskome jeziku...55 Bečki književni dogovor iz godine...55 Kontinuitet upotrebe naziva bosanski jezik Treća faza razvoja bosanskoga književnog jezika (austrougarska doba i kulturno-jezički preporod) Jezik u vjerskim školama i reforme arebice Borba za uvođenje narodnog jezika u škole Bosanska-turski učitelj Ibrahima Edhema Berbića Književno-jezička refo1ma Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka Bošnjačka narodna književnost na latiničkom pismu Prvi latinički pisci i djelatnost latiničkih listova i časopisa... 59
6 6 Naziv bosanski jezik u doba austrougarske vladavine Četvrta faza razvoja bosanskoga književnog jezika Uugoslavensko doba) Peta faza razvoja bosanskoga književnog jezika (bosanska doba) KNJIŽEVNI I RAZGOVORNI JEZIK Pojam žargona NORMA I NORMATIVNA GRAMATIKA NORMATIVNA GRAMATIKA I FUNKCIONALNI STILOVI PRAVOPIS I PRA.VOPISNA NORMA KRATAK HISTORIJSKI UVOD U GRAMATIKU BOSANSKOGA JEZIKA Priroda glasovnih promjena (I) Historijske napomene o bosanskome jeziku FONETIKA I FONOLOGIJA GLASOVI Tvorba (artikulacija) glasova...85 Prateće osobine glasova (akustička svojstva glasova) Pojedinačni glasovi Glasovi č i ć Glas dž Glas đ Glas h Glas/ Glas} Geminirani (udvojeni) glasovi Glasovi i slog, granica sloga :MORFONOLOGIJA Akcent bosanskoga književnog jezika (naglašeni i nenaglašeni slogovi) Glasovne promjene i glasovni zakoni (II) Promjene samoglasnika Promjena o u e Prijevoj vokala Nepostojano a Asimilacija Uednačenje) i disimilacija (razjednačavanje) glasova Asimilacija Uednačenje) samoglasnika Disimilacija (razjednačavanje) samoglasnika Sažimanje (kontrakcija) samoglasnika Pokretni (fakultativni) vokali Promjene suglasnika (i glasnika) Jednačenje suglasnika Jednačenje suglasnika po zvučnosti Jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe Palatalizacija Sibilarizacija (druga palatalizacija, dentalizacija) Jotovanje Prelazak l u o (vokalizacija)
15 PREDGOVOR U našoj se javnosti već dugo osjeća potreba za gramatikom bosanskoga standardnog jezika. Ta je potreba posebno istaknuta u posljednjih esetak godina, otkad bosanski standardni jezik ide vlastitim putem. Stoga smo se - na poticaj i uz podršku ministra.obrazovanja dr. Fahrudina Rizvanbegovića - prihvatili teškog i odgovornog posla njezine izrade. Gramatika koju predajemo javnosti nastala je, dakle, kao plod nastojanja da se bosanskome jeziku u oblasti gramatičke norme postave čvrsti temelji. Ona je po svojoj naravi opisna i normativna, a u daljem procesu normiranja bosanskoga jezika moći će - nadamo se - poslužiti kao osnovica. Ova je gramatika namijenjena, prije svega, učenicima srednjih škola, ali će ona - vjerujemo - biti korisna i studentima viših i visokih škola, nastavnicima bosanskoga jezika te, na koncu, svima koji se žele obavijestiti o gramatičkome ustrojstvu bosanskoga jezika. Pojedine odjeljke ove gramatike napisali su: Dževad Jahić: Senahid Halilović: Ismail Palić: Uvod, Fonetika ifonologija Morfologija itvorba riječi Sintaksa Imajući na umu nedostatak odgovarajuće literature ove vrste, u ovoj smo gramatici nastojali sistematski opisati gramatičko ustrojstvo bosanskoga standardnog jezika. Taj je sistematski opis, dakako, morao biti ograničen namjenom ove knjige i profilom njezinih korisnika. Stoga smo u opisu pojava kojima smo se bavili težili što većoj preglednosti ijasnoći. Kako bi se stekla šira saznanja o bosanskome standardnom jeziku i njegovu razvoju, uvodni je dio duži negoli je to uobičajeno u ovakvim knjigama. Svjesni važnosti očuvanja veze s našom gramatičkom tradicijom, trudili smo se - koliko god je to bilo moguće -primijeniti njezina dostignuća, ali smo, isto tako, imajući na umu savremene tokove nauke o jeziku, rado usvajali i saznanja do kojih je došla moderna gramatika. Omjer ovih dvaju pristupa u svakog autora nije isti. To je osnovni razlog što smo pojedine odjeljke ove gramatike odvojili u posebne cjeline, koje se, istina,
17 Popis najvažnijih skraćenica i simbola upotrijebljenih u Gramatici bosanskoga jezika Skraćenice aor. aorist cop. kopulativni glagol faz. fazni glagol gl. glagol 1m. nnernca 1mp. imperativ 1mpers. impersonalno inf. infinitiv jd. jednina komp. komparativ 1. lice mn. množina mod. modalni glagol m.r. muški rod prez. prezent s.r. srednji rod superl. superlativ ž.r. ženski rod N I nom. nominativ G I gen. genitiv D I dat. dativ A I ak. akuzativ V I vok. vokativ I/ instr. instrumental L / lok. lokativ s supstantivna riječ; subjekt p predikat o objekt A adjektivna riječ; atribut AO adverbijalna odredba AP apozlclja ADV adverbijalna riječ V verbalna riječ grč. grčki lat. latinski razg. razgovomo Simboli >
32 32 Dževad Jahić *) Jstočnohercegovački dijalekt (novoštokavski ijekavski), koji se migracijama proširio na područje drugih dijalekata štokavskog narječja, a dijelom i na nekadašnji čakavski i kajkavski teren. Na tome dijalektu stvarana je bogata usmena (narodna) književnost, čiji se jezički izraz naziva novoštokavska folklorna koine. Taj jezički izraz poslužio je kao govorna osnova za zajednički književni jezik, koji se od sredine XIX do kraja XX vijeka nazivao srpskohrvatski, da bi potom bio zamijenjen posebnim nacionalnim nazivima za jezik: Hrvata ( hrvatski), Srba (s1pski ), Bošnjaka (bosanski) i Crnogoraca (crnogorski jezik). Ti nazivi označavaju vlastitu jezičku tradiciju svakog od "štokavskih naroda". Ta tradicija je i dan-danas objedinjena zajedničkom novoštokavskom dijalekatskom bazom, a i pripadnošću širem srednjojužnoslavenskom dijasistemu. Tri perioda razvoja bosanskoga govornog jezika Svaki jezik u svome razvoju prolazi kroz periode koji se razlikuju među sobom po rezultatima toga razvoja. Tako je i bosanski jezik (kao dio šire cjeline zapadne južnoslavenske grupe) u svome razvoju prošao tri perioda. Prvi period je vrijeme do kraja XII vijeka; odlikuje se malim međudijalekatskim razlikama, mada se zapadnojužnoslavenska zajednica u to vrijeme kreće pravcem diferenciranja na zapadni i istočni dio. Drugi period je vrijeme od kraja XII do sredine XV vijeka; odlikuje se formiranjem većih međudijalekatskih razlika izazvanih krupnim fonološkim (glasovnim) i morfološkim (obličkim) promjenama u zapadnojužnoslavenskim dijalektima. Treći period je razdoblje od sredine XV vijeka naovamo; odlikuje se sporijim unutarnjim izmjenama, ali zato dinamičnim vanjezičkim razvojem. Tada dolazi do velikih pokreta stanovništva, pri čemu se neki stari dijalekti posve zatim. Neki ostaju sa slabim tragovima, a dolazi i do miješanja postojećih sačuvanih dijalekata. Dva prva perioda razvoja bosanskoga jezika poklapaju se sa srednjim vijekom. Već u prvom periodu stabilizira se pet osnovnih srednjojužnoslavenskih govornih cjelina: čakavska, kajkavska, zapadnoštokavska, istočnoštokavska, predtorlačka. Te govorne jedinice u prvom periodu (do druge polovine XII vijeka) još nisu izdiferencirane na dijalekte u današnjem smislu riječi, jer se taj period odlikovao znatnom govornom ujednačenošću. U drugom periodu razvoja bosanskoga jezika dolazi do golemih promjena uvjetovanih unutarnjim glasovno-obličkim izmjenama. U svakom od pet srednjovjekovnih narječja dolazi do formiranja manjih dijalekata, što se sve odvijalo do sredine XV vijeka, kad otpočinju velike migracije, odnosno treći period razvoja bosanskoga govornog jezika. Dijalekti bosanskoga jezika Teren Bosne i Huma u srednjem vijeku (zaključno sa završetkom drugoga perioda razvoja bosanskoga jezika), pripada zapadnoštokavskom narječju (središnjem narječju južnoslavenskog dijasistema). Dolina Drine i teren istočno od Neretve Qugoistočno od jablaničkog luka) bili su u sastavu istočnoštokavskog narječja, a dolina Une i krajevi zapadno od nje u sastavu čakavskog narječja. To znači da su na području srednjovjekovne Bosne i Huma bila zastupljena čak tri od pet srednjojužnoslavenskih dijalekata. Na njemu je, ipak, dominirala zapadna štokavština, kao prvobitna starodijalekatska osnova bosanskoga jezika. Nakon izvršene izmjene jata (do pred kraj drugoga perioda), unutar te zapadne štokavštine, bosanska-humski teren dijeli se na četiri dijalekta: zapadnobosanski (tip klišća - ikavskošćakavski), istočnobosanski (tip kliješća - ijekavskošćakav- 2ff7e9595c
Comments